1 Straženje nad bogatstvom iznurava tijelo, i briga o njemu lišava sna.

2 Briga straženja odgoni drijem, i bolest teška oduzima san.

3 Bogati se trudi na sabiranju novca i u pokoju nasićuje se uživanjima svojim.

4 Siromah se trudi u nemaštini životnoj i u pokoju oskudan ostaje.

5 Ko voli zlato, neće se opravdati, i ko juri sticanje novaca, njima će se obmanuti.

6 Mnogi su propali zbog zlata i pogibao njihova bi pred licem njihovim.

7 Ono je drvo spoticanja za one koji se oduševljavaju njime, i svaki bezumnik biće njime porobljen.

8 Blažen je bogati koji se nađe čist, i koji za zlatom ne trči;

9 Ko je on? Otkud ga nazivamo blaženim? Zato što je učinio divne stvari u narodu svome.

10 Ko je njime (zlatom) bio iskušan i usavršen? I to će mu biti na pohvalu. Ko je taj koji je mogao da pogriješi, i nije pogriješio, da učini zlo i nije učinio?

11 Utvrdiće se blaga njegova i milostinje njegove propovijedaće sabranje.

12 Sio si za trpezu veliku? Ne otvaraj na njoj grlo svoje, i ne reci: Mnogo šta je na njoj.

13 Pamti, zlo je oko lukavo, lukavije od oka ima li išta stvoreno? Zbog toga ono pred svakim suze proliva.

14 Kuda ono pogleda, ne ispružaj ruku i ne tiskaj se sa njim u čaši.

15 Rasuđuj o onome što je bližnjeg, po samom sebi, i o svakoj stvari razmišljaj.

16 Jedi kao čovjek ono što je pred tobom, i ne prejedaj se da ne bi bio omrznut.

17 Prestani prvi iz vaspitanja i ne budi nezajažljiv, da se ne sablazne (drugi).

18 I ako si među množinom sio, prije od njih ne ispružaj ruku svoju.

19 Kako je dovoljno malo čovjeku vaspitanom, takav na postelji svojoj ne stenje.

20 San zdrav je u umjerenosti stomaka: ustaće ujutru i duša njegova biće s njim. Stradanje od nesanice i proliva i stomačnih tegoba biva kod čovjeka nezasitiva.

21 I ako si se opteretio jelima, ustani iza stola i odahni.

22 Poslušaj me, čedo, i ne ponizi me, i na kraju ćeš shvatiti riječi moje; u svim djelima svojim budi otresit i nikakva bolest te neće zadesiti.

23 Izdašnog u hljebovima blagosloviće usne, i svjedočanstvo dobrote njegove je vjera.

24 Na zloupotrebljujućeg hljeb zaroptaće grad i svjedočenje zlobnosti njegove je istinito.

25 U vinu se ne pravi hrabar, jer vino je mnoge upropastilo.

26 Peć isprobava željezo pri kaljenju, tako i srca gordih vino u pijanstvu.

27 Korisno je u životu vino ljudima, ali samo ako ga piješ po mjeri. Šta je život lišen vina? Ono je stvoreno na radost ljudima.

28 Radovanje srca i veselje duše vino je kad se pije u vrijeme prikladno.

29 Gorčina za dušu je vino kad se pije prekomjerno, u razdraženosti i svađi.

30 Pijanstvo umnožava jarost nerazumnog, na sablazan, umanjujući krjepost i stvarajući povrede.

31 Na gozbi vina ne karaj bližnjeg i ne ponižavaj ga u radosti njegovoj; riječ uvrede ne reci mu, i ne žalosti ga zahtjevima.