2"Gospode, Gospode, Care nebesa i Vladaru sve tvari, Sveti u svetima, Jedinovladajući (Μόναρχέ), Svedržitelju, pogledaj na nas ugnjetavane od bezbožnoga i skvernoga, drskošću i moćju nadmenoga!
6Ti si drskoga Faraona, koji je porobio narod Tvoj sveti Izrailj, kaznio mnogim i raznim kaznama, obznanivši Tvoju silu i time obznanivši Tvoju veliku vlast;
7I kad on gonjaše narod (Tvoj) s kolima i velikim mnoštvom, pokrio si dubinom morskom, a one koji su se pouzdali (έμπιστεύσαντας pοverovali) u Tebe - Gospodara svekolike tvorevine, čitave si proveo;
9Ti, Care, stvorivši beskrajnu i neizmernu Zemlju, izabrao si grad ovaj i osvetio mesto ovo u Ime Tvoje, Koji nemaš potrebe ni u čemu; i proslavio si veličanstvenim javljanjem (παρεδόξασας εν επιφάνεια μεγαλοπρεπει), učinivši sastav njegov na slavu velikog i prečasnog Imena Tvog.
10I ljubeći (αγαπών) dom Izrailjev obećao si da: ako bude našeg odstupanja, i naiđe na nas stešnjenost, pa dođemo u mesto ovo i pomolimo se, uslišićeš molitvu našu.
17Nemoj nam se svetiti (εκδίκησης) nečistotom njihovom, niti nas kazni oskvrnjenjem (njihovim), da se ne hvale bezakonici u gnjevu svome, niti da se raduju u gordosti jezika svoga, govoreći:
22Potrese ga s jedne i druge strane kao treku vetar, tako da je pao nepokretan na tlo, a još i udovima paralisan, pa nije mogao ni progovoriti, svezan pravednim sudom (Božijim).
23Zato njegovi prijatelji i telohranitelji, videći brzu i strogu kaznu koja ga pogodi, bojeći se da i život ne ispusti, hitno ga izvukoše napolje, obuzeti prevelikim strahom.
25Vrativši se u Egipat on poveća svoju zlobu, (potstaknut) od svojih napred pomenutih drugova u piću i prijatelja (εταίρων), otuđenih od svega što je pravedno.
26I ne samo da se ne zadovolji bezbrojnim nemoralnim delima, nego i do tolike drskosti dođe da je širio po mestima klevete (na Judejce); a i mnogi od prijatelja (njegovih), videći carevu nameru, i oni se povedoše za njegovom voljom.
28"Niko od onih koji ne prinose žrtve (idolima), ne sme ulaziti u svoja svetilišta, a svi Judejci (u Egiptu) da se popišu (εις λαογραφίαν) i podvedu pod stanje slugu (robova), a koji se protive, da ih na silu dovedu i liše života.
29A popisivanima da se utisne vatreni žig na telu: znak Dionisa — list bršljana, koji će zatim biti uneti u kataloge umanjene slobode i prava (εις την προσυνεσταλμένην αυθεντία ν)."
30Da ne bi pak svima izgledao neprijatelj, napisao je ispod: "A ako neki od njih (Judejca) budu hteli da učestvuju sa posvećenima u obrede (idolske), takvi neka budu izjednačeni sa građanima Aleksandrije."
31Tako, neki (Judejci), zbog grada (Aleksandrije), prezirući temelje Grada pobožnosti (Jerusalima), olako sebe podčinjavahu (carevoj naredbi), kao da će dobiti neku veliku čast od budućeg druženja s carem.
32No većina (Judejaca) junačkom dušom osnaži se i ne odstupiše od pobožnosti (της ευσέβειας), i davahu novac u zamenu za život bez straha, nastojeći da se izbave od popisa (u kataloge).
33I behu ispunjeni nadom da he dobiti zaštitu (od Boga), i gnušahu se onih koji od njih odstupahu, i smatrahu ih kao neprijatelje naroda, i odbijahu da s njima opšte i da ih pomažu.