Šta je Biblija? Kako i gde da čitam Bibliju?

Biblija ili Sveto Pismo je sveta hrišćanska knjiga, odnosno kolekcija knjiga. Knjige napisane do Isusa Hrista objedinjene su pod nazivom Stari zavjet. Knjige Starog zavjeta govore o stvaranju svijeta, Božijem savezu sa Izrailjcima i njihovoj istoriji, a završava proročkim knjigama o dolasku Mesije (Isusa).

Knjige napisane poslije Isusa Hrista nazivaju se Novi zavjet. On se sastoji od četiri jevanđelja koja govore o životu i misiji Isusa na Zemlji, zatim istorije rane Crkve i poslanicâ apostolâ prvim crkvama, a završava se knjigom Otkrovenja u kojoj je opisana eshatološka budućnost svijeta.

Klikni na sliku da vidiš infografik u punoj rezoluciji:

Sveto Pismo infografik

Sveto Pismo infografik

Šta znači riječ Biblija?

Riječ Biblija dolazi od grčkog βιβλία što znači knjige. Izraz je izveden od riječi βιβλίον koja izvorno znači papir što je kasnije postao termin za knjigu.

Prvi koji je upotrebio izraz Biblija za knjige Starog i Novog zavjeta, bio je Sveti Jovan Zlatousti. Biblija se još naziva i Sveto Pismo.

Kako je nastala Biblija?

Prva knjiga napisana je prije 3500 godina, a poslednja knjiga krajem prvog vijeka

Najstarija knjiga Biblije je napisana prije oko 3500 godina, dok je poslednje napisana knjiga nastala krajem prvog vijeka naše ere.

Tokom ovog vremena nastajali su i mnogi drugi spisi, pa je Crkva imala zadatak da razdvoji autentične i nadahnute spise od drugih. To je pitanje nastanka kanona Biblije.

Kanon Svetog Pisma

Različite hrišćanske denominacije prihvataju različite kanone. Tako protestanti prihvataju kraći kanon od 66 knjiga, dok Pravoslavna, Katolička i Orijentalna Crkva prihvata proširene kanone koji uključuju i neke drugokanonske odnosno devterokanonske knjige Starog zavjeta. Sve denominacije prihvataju jednak broj novozavjetnih knjiga – njih 27.

Dveterokanonske knjige Starog zavjeta

Devterokanonske knjige se nalaze u kanonima Pravoslavne, Katoličke i Orijentalne Crkve, uz određene razlike. Ipak, ove knjige koje se ne nalaze u protestantskom Svetom Pismu, oduvijek su bile prihvaćene među hrišćanima. One su se nalazile u Septuaginti – grčkom prevodu Starog zavjeta koji Novi zavjet najviše citira. Rani Crkveni oci su takođe prihvatali ove knjige, a novozavjetni pisci su ih očigledno imali na umu kada su pisali svoje knjige. U protestantskoj Bibliji ove knjige gube mjesto u 16. vijeku, nakon Reformacije.

Samo Sveto Pismo ne sadrži spisak knjiga koje bi trebalo da ga čine. Kanon Novog zavjeta je ustanovljen od strane Crkvenih otaca u prvim vjekovima hrišćanstva. To su učinili na osnovu više kriterijuma. Primjera radi, knjige su morale biti napisane od strane apostola ili nekoga bilskog apostolima. Knjige su morale već cirkulisati u Crkvi, što je bio znak prihvaćenosti tih knjiga. Očigledno, svi spisi koji su kanonizovani, morali su biti u skladu sa Jevanđeljem.

Ko je napisao Bibliju?

Postoji nekoliko desetina autora knjiga Biblije. Vjeruje se de da je Biblija pisana u razdoblju od oko 1400 godina, na 3 jezika i 3 kontinenta. Neke knjige imaju potpisanog autora, dok druge knjige nemaju. Na primjer, Biblija nigdje ne govori o tome ko je napisao bilo koje od četiri jevanđelja. Autore jevanđelja znamo iz Crkvenog Predanja.

Postoji li više Biblijâ?

Kao što smo već rekli, Biblija je kolekcija većeg broja knjiga, a poslednja od njih napisana je na kraju prvog vijeka. Isključivo te knjige čine Bibliju i ne postoji Biblija koja sadrži neke druge.

Međutim, postoje različiti kanoni i različiti prevodi. Kanon, prosto rečeno, označava spisak knjiga koje ulaze u sastav Biblije. Različite hrišćanske denominacije prihvataju različite kanone, iako razlike nisu velike. Takođe postoje različiti prevodi. Ovo nije neobično, s obzirom da prevođenje sa originalnog teksta, odnosno najranijih rukopisa koje imamo, nije jednostavan zadatak. Tako postoje lošiji i bolji prevodi.

Bilo je pokušaja kroz istoriju da se Biblija izmijeni, od strane raznih ideoloških pokreta i sekti.

Što se drugih religija tiče, hebrejska biblija obuhvata knjige Starog zavjeta. Muslimani vjeruju da je Bibliju objavio Bog, ali da ne postoji sačuvan originalni tekst, ni Starog ni Novog zavjeta.

Biblija ćirilica

Biblija ćirilica

Da li je Biblija mijenjana?

Ako uporedimo rukopise Biblije koje posjedujemo sa savremenim tekstom, možemo vidjeti da tekst nije doživio nikakve velike promjene tokom vremena.

Rukopisi nisu identični, ali se razlike svode na slovne i druge greške koje ne utiču na sama hrišćanska učenja. Pouzdanost Biblije svjedoče i nebiblijski autori. Tako kod Crkvenih otaca možemo naći citate čitavog Novog zavjeta. Opširnije o pouzdanosti Novog zavjeta, možete pročitati u članku Da li je Novi zavjet pouzdan.

Tumačenje Biblije

Poteškoća sa kojom se svi oni koji čitaju Bibliju susreću, jeste tumačenje i pravilno razumijevanje Biblije. Iako je svako može čitati, Bibliju nije moguće samostalno tumačiti, već isključivo u svijetlu Crkve i hrišćanskih učenja. Mnogi Crkveni oci i teolozi pisali su opširne komentare na tekst Biblije i za ispravno razumijevanje neophodno je čitati njihova tumačenja.

Biblija i Predanje

Crkveno Predanje predstavlja sveukupan život Crkve. Ono se prenosi sa generaciju na generaciju kroz vrijeme i prostor. U Predanje spadaju Sveto Pismo, koje je na prvom mjestu, zatim Liturgija, Crkveni Sabori, Crkveni Oci, životi Svetaca i hrišćanska nadahnuta umjetnost.

Sveto Pismo predstavlja zapisano Predanje, ali ono se širilo i usmenim putem. Drugim riječima, to je predaja Jevanđelja, sa jednog čovjeka na drugog:

I što si čuo od mene pred mnogijem svjedocima, ono predaj vjernijem ljudima, koji će biti vrijedni i druge naučiti.

2. Timoteju 2:2

Postoje učenja u Crkvi koja su dobra, ali ne pripadaju Svetom Predanju. Takva učenja mogu biti korisna, ali nisu nadahnuta. Tako treba praviti razliku između privremenih i ljudskih predanja, i onih vječnih i nadahnutih.

Pravoslavna Biblija

Stari zavet

Postanak
Izlazak
Levitski Zakon
Brojevi
Ponovljeni Zakon
Isus Navin
Sudije
Ruta
1. Samuilova
2. Samuilova
1. Carevima
2. Carevima
1. Dnevnika
2. Dnevnika
Jezdra
Nemija
Jestira
Jov
Psalmi
Poslovice
Propovednik
Pesma nad pesmama
Isaija
Jeremija
Jeremijin plač
Jezekilj
Danilo
Osija
Joil
Amos
Ovadija
Jona
Mihej
Naum
Avakum
Sofonija
Agej
Zaharija
Malahija
Devterokanonske knjige
1. Makavejska
2. Makavejska
3. Makavejska
4. Makavejska
2. Jezdrina
3. Jezdrina
Sirah
Poslanica Jeremijina
Premudrosti Solomonove
Tovit
Varuh
Judita

Novi zavet

Jevanđelje po Mateju
Jevanđelje po Marku
Jevanđelje po Luki
Jevanđelje po Jovanu
Dela apostolska
Poslanica Rimljanima
1. Korinćanima Poslanica
2. Korinćanima Poslanica
Poslanica Galatima
Poslanica Efescima
Poslanica Filipljanima
Poslanica Kološanima
1. Solunjanima Poslanica
2. Solunjanima Poslanica
1. Timoteju Poslanica
2. Timoteju Poslanica
Poslanica Titu
Poslanica Filimonu
Poslanica Jevrejima
Jakovljeva Poslanica
1. Petrova Poslanica
2. Petrova Poslanica
1. Jovanova Poslanica
2. Jovanova Poslanica
3. Jovanova Poslanica
Judina Poslanica
Otkrivenje Jovanovo

Bilo bi nam drago da čujemo tvoje mišljenje o ovom tekstu. Slobodno ostavi komentar ispod, ili nam pošalji svoje mišljenje na [email protected].

Komentari

Submit a Comment

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *