Od prvih tragova čovjeka za koje znamo, pa sve do današnjeg dana, imamo dokumentovano hiljade i hiljade čuda širom svijeta, i ko zna još koliko čudesnih događaja za koje i ne znamo, jer nikada nisu ovjekovječeni. Neobjašnjivi događaji čine sastavni dio ljudske istorije. Samim tim, neosnovano je reći da događaji za koje bismo rekli da su čuda ne postoje. Mišljenja mogu biti podijeljena jedino oko objašnjenja tih događaja – da li su zaista čuda ili nisu.

Naturalizam i natprirodni fenomeni

Najveći broj ateista su naturalisti. Vjeruju da su zakoni prirode sve što postoji. Samim tim ništa što se kosi sa prirodom i što iskače iz tih okvira ne može postojati. Međutim, ovo je školski primjer petitio principii argumenta. Da bi bio validan, nedostaju mu nezavisne premise iz kojih možemo izvesti zaključak. Tako naturalizam u ovom slučaju ima jednak teret dokazivanja. Ako fenomeni izvan prirodnih zakona nisu mogući, kako naturalizam to može dokazati?

Da li su natprirodni fenomeni u kontradikciji sa naukom?

Ateisti, ili bar oni tzv. novoateisti, svojataju nauku, kao da je ona nešto samo njihovo i na šta drugi nemaju pravo. A šta nam nauka može pomoći ovdje i kakvu pomoć od nauke tačno očekujemo? Nauka se ne bavi natprirodnim, već isključivo prirodnim fenomenima. Nauka samim tim ne može ispitati nešto natprirodno, pa ga ni opovrgnuti. Drugim riječima, natptirodni fenomeni, odnosno čuda su van domena nauke.

Ipak, ne mora da znači da je ovo uvijek slučaj. Možemo zamisliti bar dvije situacije u kojima nam nauka može pomoći. Jedna je svakako tamo gdje fenomeni za koje nismo imali objašnjenje, mogu dobiti razjašnjenje kroz nauku. Drugim riječima, onda kada se ispostavi da nisu bili u pitanju naptirodni fenomeni, već prirodni. Prema mnogobrojnim izvještajima, čuda se manifestuju u realnom, fizičkom svijetu, a to je polje nauke.

Druge argumente za postojanje Boga vidi na strani: Argumenti za postojanje Boga.