Sve to znak je beskrajne slobode ljudske: da se ljudi odnose prema Bogu po svome slobodnom ličnom nahođenju. U tom pogledu ne postoji nikakvo nasilje od strane Boga i Gospoda Hrista prema ljudima. Vascelo Evanđelje njegovo je zasnovaeo na toj slobodi, na tom slobodnom samoopredeljivanju za i prot
...Više
iv Hrista.
„Ako hoćeš“, to je Hristovo rukovodno načelo u propovedanju i pridobijanju za Evanđelje. Najočigledniji primer: Dvanaestorica Apostola. Svi su oni bili očevidci Hriotovih dela, čudesa, dotađaja, učenja, pa se ipak Juda po ovojoj slobodi opredelio protiv Hrista, a Jedanaestorica, isto tako po svojoj slobodi, za Hrista. A za njima – bezbroj drugih sve do danas; a i za Judom mnogi – sve do danas.
No tako će biti i od danas do Strašnoga suda. Koji se god opredele za Gospoda Hrista, dodaju svojoj već urođenoj logosnoj svetlosti još mnogo svetlosti i sile Hristave; oni u svetlosti svojoj vide svetlost Hristavu; i ona kroz veru i ostale evanđelske vrline ovim bujicama silazi u duše njihove; i oni lostaju silni do nepobedivosti i svemoći.
Oni neprekidno pomoću tih logosnih oila „rastu rastom Božijim“ (Kol. 2,19) „u čoveka savršena“, ohristovljuju se i postaju sinovi Božji. To znače Evanđelistove reči: „A koji ga primiše dade im vlast da postanu neda Božja koji veruju u ime njegovo“ (st. 12). Svima koji veruju u ime Njegovo daje se ta svemoćna vlast koja biće ljudsko preobražava u sina Božjeg, u naslednika Božjeg, kome kao sunasledniku Bogočovekovom pripadaju sva blaga i sva savršenstva Božija