Neka se okonča zloba grešnika. Onaj, koji prinosi ovu molitvu, očigledno je učenik evanđelskih zapovesti; on se moli za one koji ga gone (Mt. 5; 44), moleći se (Bogu) da postavi granicu i konac grešničkoj zlobi, slično kao što bi neko, moleći se za one koji telesno stradaju, rekao: neka s
...Više
e okonča bolest stradalnika. Greh je sličan proždirućem ognju (gangreni) u udovima i širi se sve više i više; da ne bi zauzeo veliko mesto, prorok se moli Gospodu da zaustavi dalje razlivanje greha i da mu postavi granicu – moli se, jer ljubi svoje neprijatelje i želi dobro onima koji ga mrze, zbog čega se i moli za one koji ga gone (v. Mt. 5; 44).
Ispravićeš pravednoga. Pravednik se naziva pravim, i pravo je srce koje napreduje u dobru. Šta na ovom mestu znači ova molitva proroka? Da li se on moli za ispravljanje onoga, koji već poseduje pravdu? Niko, naime, neće reći da u pravedniku postoji nešto samovoljno (tvrdoglavo), nepravo, prevrtljivo. Možda je, međutim, i pravedniku potrebna prozba, kako bi pravda za koju se odlučio i neprevrtljivost volje bile ispravljene pod rukovođenjem Božijim, da se on čak ni usled slabosti nikada ne ukloni od pravila istine i da ga neprijatelj istine ne iskvari prevrtljivim učenjima.
Bože koji pravedno ispituješ srca i bubrege. Budući da Pismo na mnogim mestima upotrebljava reč „srce“ da bi označilo vladajući deo duše, a da reč “ bubrezi“ („utroba“) koristi da bi označilo njenu željnu silu, ove reči i na ovom mestu imaju isto značenje, tj. sudi mi, Bože, u učenjima kakva imam o blagočešću (pobožnosti), i u strastvenim kretanjima, jer Ti ispituješ srca i bubrege (utrobe). Ispitivanje u pravom smislu te reči jeste sudijino postavljanjelitanja ispitaniku, i prati ga svaki vid mučenja, da bi oni, koji nešto skrivaju, usled bola i nužnosti, otkrili skriveno. Na nepogrešivim ispitivanjima, Sudija ispituje naše pomisli kao što ispituje i naša dela. Prema tome, neka niko ne pokušava da preduhitri pravednog Sudiju, i neka ne sudi pre vremena, dokle ne dođe Gospod, koji će i osvetliti što je skriveno u tami i objaviti namere cpca (1. Kor. 4; 5). U ispitivanju srca i bubrega (utrobe) Bog pokazuje Svoje pravosuđe. Ispitano je Avraamovo srce, tj. da li on od sve duše i od sveg srca ljubi Boga, kad mu je zapoveđeno da žrtvuje Isaaka, da bi se otkrilo da li sina ljubi više nego Boga. Ispitan je i Jakov, koji je trpeo bratovljeva lukavstva, da bi i pored takvih Isavovih sagrešenja zablistalo njegovo bratoljublje. Nekima su bila ispitana srca, a Josifu je ispitana utroba kada je, prilikom bezumnog rasplamsavanja njegove razvratne gospodarice, gnusnom sladostrašću pretpostavio čestitost celomudrenosti. Ispitan je bio radi toga, da bi posmatrači pravde Božije priznali, koliko je pravedna čast koja mu je ukazana, kad je u velikim iskušenjima zablistala njegova čistota