Poslovice 14

Stari zavet

1

Mudra žena zida kuću svoju, a luda svojim rukama raskopava.

ΣΟΦΑΙ γυναῖκες ᾠκοδόμησαν οἴκους, ἡ δὲ ἄφρων κατέσκαψε ταῖς χερσὶν αὐτῆς.

0
2

Ko hodi pravo, boji se Gospoda; a ko je opak na svojim putovima, prezire ga.

ὁ πορευόμενος ὀρθῶς φοβεῖται τὸν Κύριον, ὁ δὲ σκολιάζων ταῖς ὁδοῖς αὐτοῦ ἀτιμασθήσεται.

0
3

U ustima je bezbožnikovijem prut oholosti, a mudre čuvaju usta njihova.

ἐκ στόματος ἀφρόνων βακτηρία ὕβρεως, χείλη δὲ σοφῶν φυλάσσει αὐτούς.

0
4

Gdje nema volova, čiste su jasle; a obilata je ljetina od sile volovske.

οὗ μή εἰσι βόες, φάτναι καθαραί· οὗ δὲ πολλὰ γεννήματα, φανερὰ βοὸς ἰσχύς.

0
5

Istinit svjedok ne laže, a lažan svjedok govori laž.

μάρτυς πιστὸς οὐ ψεύδεται, ἐκκαίει δὲ ψευδῆ μάρτυς ἄδικος.

0
6

Potsmjevač traži mudrost, i ne nahodi je; a razumnomu je znanje lako naći.

ζητήσεις σοφίαν παρὰ κακοῖς καὶ οὐχ εὑρήσεις, αἴσθησις δὲ παρὰ φρονίμοις εὐχερής.

0
7

Idi od čovjeka bezumna, jer nećeš čuti pametne riječi.

πάντα ἐναντία ἀνδρὶ ἄφρονι, ὅπλα δὲ αἰσθήσεως χείλη σοφά.

0
8

Mudrost je pametnoga da pazi na put svoj, a bezumlje je bezumnijeh prijevara.

σοφία πανούργων ἐπιγνώσεται τὰς ὁδοὺς αὐτῶν, ἄνοια δὲ ἀφρόνων ἐν πλάνῃ.

0
9

Bezumnima je šala grijeh, a među pravednima je dobra volja.

οἰκίαι παρανόμων ὀφειλήσουσι καθαρισμόν, οἰκίαι δὲ δικαίων δεκταί.

0
10

Srce svačije zna jad duše svoje; i u veselje njegovo ne miješa se drugi.

καρδία ἀνδρὸς αἰσθητική, λυπηρὰ ψυχὴ αὐτοῦ· ὅταν δὲ εὐφραίνηται, οὐκ ἐπιμίγνυται ὕβρει.

0
11

Dom bezbožnički raskopaće se, a koliba pravednijeh cvjetaće.

οἰκίαι ἀσεβῶν ἀφανισθήσονται, σκηναὶ δὲ κατορθούντων στήσονται.

0
12

Neki se put čini čovjeku prav, a kraj mu je put k smrti.

ἔστιν ὁδός, ἣ δοκεῖ παρὰ ἀνθρώποις ὀρθὴ εἶναι, τὰ δὲ τελευταῖα αὐτῆς ἔρχεται εἰς πυθμένα ᾄδου.

0
13

I od smijeha boli srce, i veselju kraj biva žalost.

ἐν εὐφροσύναις οὐ προσμίγνυται λύπη, τελευταῖα δὲ χαρὰ εἰς πένθος ἔρχεται.

0
14

Putova svojih nasitiće se ko je izopačena srca, ali ga se kloni čovjek dobar.

τῶν ἑαυτοῦ ὁδῶν πλησθήσεται θρασυκάρδιος, ἀπὸ δὲ τῶν διανοημάτων αὐτοῦ ἀνὴρ ἀγαθός.

0
15

Lud vjeruje svašta, a pametan pazi na svoje korake.

ἄκακος πιστεύει παντὶ λόγῳ, πανοῦργος δὲ ἔρχεται εἰς μετάνοιαν.

0
16

Mudar se boji i uklanja se od zla, a bezuman navire i slobodan je.

σοφὸς φοβηθεὶς ἐξέκλινεν ἀπὸ κακοῦ, ὁ δὲ ἄφρων ἑαυτῷ πεποιθὼς μίγνυται ἀνόμῳ.

0
17

Nagao čovjek čini bezumlje, a pakostan je čovjek mrzak.

ὀξύθυμος πράσσει μετὰ ἀβουλίας, ἀνὴρ δὲ φρόνιμος πολλὰ ὑποφέρει.

0
18

Ludi našljeđuje bezumlje, a razboriti vjenčava se znanjem.

μεριοῦνται ἄφρονες κακίαν, οἱ δὲ πανοῦργοι κρατήσουσιν αἰσθήσεως.

0
19

Klanjaju se zli pred dobrima i bezbožni na vratima pravednoga.

ὀλισθήσουσι κακοὶ ἔναντι ἀγαθῶν, καὶ ἀσεβεῖς θεραπεύσουσι θύρας δικαίων.

0
20

Ubogi je mrzak i prijatelju svom, a bogati imaju mnogo prijatelja.

φίλοι μισήσουσι φίλους πτωχούς, φίλοι δὲ πλουσίων πολλοί.

0
21

Ko prezire bližnjega svojega griješi; a ko je milostiv ubogima, blago njemu.

ὁ ἀτιμάζων πένητας ἁμαρτάνει, ἐλεῶν δὲ πτωχοὺς μακαριστός.

0
22

Koji smišljaju zlo, ne lutaju li? a milost i vjera biće onima koji smišljaju dobro.

πλανώμενοι τεκταίνουσι κακά, ἔλεον δὲ καὶ ἀλήθειαν τεκταίνουσιν ἀγαθοί. οὐκ ἐπίστανται ἔλεον καὶ πίστιν τέκτονες κακῶν, ἐλεημοσύναι δὲ καὶ πίστεις παρὰ τέκτοσιν ἀγαθοῖς.

0
23

U svakom trudu ima dobitka, a govor usnama samo je siromaštvo.

ἐν παντὶ μεριμνῶντι ἔνεστι περισσόν, ὁ δὲ ἡδὺς καὶ ἀνάλγητος ἐν ἐνδείᾳ ἔσται.

0
24

Mudrima je vijenac bogatstvo njihovo, a bezumlje bezumnijeh ostaje bezumlje.

στέφανος σοφῶν πλοῦτος αὐτῶν, ἡ δὲ διατριβὴ ἀφρόνων κακή.

0
25

Istinit svjedok izbavlja duše, a lažan govori prijevaru.

ρύσεται ἐκ κακῶν ψυχὴν μάρτυς πιστός, ἐκκαίει δὲ ψεύδη δόλιος.

0
26

U strahu je Gospodnjem jako pouzdanje, i sinovima je utočište.

ἐν φόβῳ Κυρίου ἐλπὶς ἰσχύος, τοῖς δὲ τέκνοις αὐτοῦ καταλείπει ἔρεισμα.

0
27

Strah je Gospodnji izvor životu da se čovjek sačuva od prugala smrtnijeh.

πρόσταγμα Κυρίου πηγὴ ζωῆς, ποιεῖ δὲ ἐκκλίνειν ἐκ παγίδος θανάτου.

0
28

U mnoštvu je naroda slava caru; a kad nestaje naroda, propast je vladaocu.

ἐν πολλῷ ἔθνει δόξα βασιλέως, ἐν δὲ ἐκλείψει λαοῦ συντριβὴ δυνάστου.

0
29

Ko je spor na gnjev, velika je razuma; a ko je nagao pokazuje ludost.

μακρόθυμος ἀνὴρ πολὺς ἐν φρονήσει, ὁ δὲ ὀλιγόψυχος ἰσχυρῶς ἄφρων.

0
30

Život je tijelu srce zdravo, a zavist je trulež u kostima.

πραυ±θυμος ἀνὴρ καρδίας ἰατρός, σὴς δὲ ὀστέων καρδία αἰσθητική.

0
31

Ko čini krivo ubogome, sramoti stvoritelja njegova; a poštuje ga ko je milostiv siromahu.

ὁ συκοφαντῶν πένητα παροξύνει τὸν ποιήσαντα αὐτόν, ὁ δὲ τιμῶν αὐτὸν ἐλεεῖ πτωχόν.

0
32

Za zlo svoje povrgnuće se bezbožnik, a pravednik nada se i na smrti.

ἐν κακίᾳ αὐτοῦ ἀπωσθήσεται ἀσεβής, ὁ δὲ πεποιθὼς τῇ ἑαυτοῦ ὁσιότητι δίκαιος.

0
33

Mudrost počiva u srcu razumna čovjeka, a što je u bezumnima poznaje se.

ἐν καρδίᾳ ἀγαθῇ ἀνδρὸς ἀναπαύσεται σοφίᾳ, ἐν δὲ καρδίᾳ ἀφρόνων οὐ διαγινώσκεται.

0
34

Pravda podiže narod, a grijeh je sramota narodima.

δικαιοσύνη ὑψοῖ ἔθνος, ἐλασσονοῦσι δὲ φυλὰς ἁμαρτίαι.

0
35

Mio je caru razuman sluga, ali na sramotna gnjevi se.

δεκτὸς βασιλεῖ ὑπηρέτης νοήμων, τῇ δὲ ἑαυτοῦ εὐστροφίᾳ ἀφαιρεῖται ἀτιμίαν.

0