Sveto pismo

Jevanđelje po Mateju 12,47

47

I neko mu reče: evo mati tvoja i braća tvoja stoje napolju, radi su da govore s tobom.

εἶπεν δέ τις αὐτῷ· Ἰδοὺ ἡ μήτηρ σου καὶ οἱ ἀδελφοί σου ἔξω ἑστήκασιν, ζητοῦντές σοι λαλῆσαι.

Tumačenje stiha

Komentari

1
47-50

Gospod ne vređa Svoju majku, već ispravlja njenu slavoljubivu pomisao svojstvenu ljudskoj slabosti. On nije rekao: „Ona mi nije majka“, već: „Ako ne čini volju Božju, ništa joj ne pomaže što Me je rodila.“ Gospod ne poriče srodstvo po prirodi, već mu prisajedinjuje srodstvo po vrlini, jer onome ko je nedostojan ne koristi telesno srodstvo. Kada je, dakle, ispravio, bolest sujete, opet je poslušao Svoju majku koja Ga je zvala, kao što o tome dalje govori evanđelista.
Sv. Teofilakt Ohridski1050–1107
Nazad na celo poglavlje