Sveto pismo
Jevanđelje po Jovanu 19,17
17I noseći krst svoj iziđe na mjesto koje se zove košturnica a Jevrejski Golgota.
καὶ βαστάζων αὑτῷ τὸν σταυρὸν ἐξῆλθεν εἰς τὸν λεγόμενον Κρανίου Τόπον, ὃ λέγεται Ἑβραϊστὶ Γολγοθα,
Tumačenje stiha
Sveto pismo
17I noseći krst svoj iziđe na mjesto koje se zove košturnica a Jevrejski Golgota.
καὶ βαστάζων αὑτῷ τὸν σταυρὸν ἐξῆλθεν εἰς τὸν λεγόμενον Κρανίου Τόπον, ὃ λέγεται Ἑβραϊστὶ Γολγοθα,
Tumačenje stiha
Bogočoveka raspinju na Golgoti. Golgota = lobanja: snmvol vascele zemlje, jer smrt opustošila telo zemlje, skinula sve sa nje, i ostala od nje sama lobanja, sama kost: kosturnica. To i simvolika čoveka uopšte: smrt skinula s njegoog tela sve, ostala samo lobanja; i iznutra odnela sve: tako od čoveka ostala sama kosturnica. U crkvenom ikonopisu obično: krst zaboden u zvmlju, pravo nad lobanju. Po predanju: Adamova lobanja. Sveistinito credanje: lobanja čovečanstva, iz koje je smrt isterala sve živo, a krst joj vaokrsenjem povraća život, i to život večni. Košturnica postaje vaskrsnica. Smrću je Gospod satro smrt vaskrsnuvši iz mrtvih.