1 Godine sto pedeset prve* iziđe Dimitrije (I Sotir), sin Selevka (IV Filopatora), iz Rima, i iskrca se sa malim brojem ljudi u (jedan) primorski grad i zacari se tamo.
7Zato sada, pošalji čoveka kojemu veruješ, i otišavši neka vidi svu pogibao koju učini (Juda) nama u zemlji carevoj, i neka kazni njih i sve koji ih pomažu."
18I napade strah i trepet od njih na sav narod, jer rekoše (Izrailjci): "Nema u njima istine i suda (pravde), jer pogaziše dogovor i zakletvu kojom se zakleše."
19I otide Vakhid iz Jerysalima i ulogori se kod Vitzete, i posla te pohvataše mnoge od onih ljudi koji njemu behu dobegli, i neke od naroda, i zakla ih (i baci) u veliki bunar.
33I posle tih reči (zbivanja) uziđe Nikanor na goru Sion. I iziđoše neki od sveštenika iz Svetinje (Hrama) i od starešina narodnih da ga pozdrave miroljubivo i da mu pokažu žrtvu svespaljenicu prinošenu za cara.
35I zakle se gnjevom, govoreći: "Ako se ne preda Juda i vojni tabor njegov u ruke moje sada, biće kad se vratim u miru, da ću zapaliti ovaj Hram." I otide sa gnjevom velikim.