1 Opet mi dođe riječ Gospodnja govoreći:
2 Sine čovječji, okreni lice svoje prema gori Siru i prorokuj protiv nje.
4 Gradove ću tvoje opustiti, i ti ćeš biti pustoš, i poznaćeš da sam ja Gospod.
7 I obratiću goru Sir sasvijem u pustoš, da niko neće dolaziti ni odlaziti.
9 Vječnu pustinju načiniću od tebe i gradovi se tvoji neće opraviti, i poznaćete da sam ja Gospod.
13 I veličaste se suprot meni ustima svojim, i množiste na me riječi svoje; čuo sam.
14 Ovako veli Gospod Gospod: kad se sva zemlja stane veseliti, tebe ću opustiti.