1 I reče mi: sine čovječji, ustani na noge da govorim s tobom.
2 I uđe u me duh kad mi progovori, i postavi me na noge, i slušah onoga koji mi govoraše.
4 K sinovima tvrda obraza i uporna srca šaljem te ja, pa im reci: tako veli Gospod;
5 I poslušali ili ne poslušali, jer su dom odmetnički, neka znaju da je prorok bio među njima.
7 Nego im kaži riječi moje, poslušali ili ne poslušali, jer su odmetnici.
9 I pogledah, a to ruka pružena k meni, i gle, u njoj savijena knjiga.