2 Učinih kćer Sionsku da je kao lijepa i nježna djevojka.
3 K njoj će doći pastiri sa stadima svojim, razapeće oko nje šatore, svaki će opasti svoje mjesto.
5 Ustanite da udarimo obnoć i razvalimo dvorove njezine.
13 Jer od maloga do velikoga svi se dadoše na lakomstvo, i prorok i sveštenik, svi su varalice.
14 I liječe rane kćeri naroda mojega ovlaš, govoreći: mir, mir; a mira nema.
17 I postavih vam stražare govoreći: pazite na glas trubni. A oni rekoše: nećemo da pazimo.
18 Zato čujte, narodi, i poznaj, zbore, što je među njima.
24 Kad čujemo glas o njemu, klonuće nam ruke, tuga će nas spopasti i bolovi kao porodilju.
25 Ne izlazite u polje, i putem ne idite, jer je mač neprijateljev i strah unaokolo.
27 Postavih te da si stražara i grad narodu mom da doznaješ i izviđaš put njihov.
28 Svi su odmetnici nad odmetnicima, idu te opadaju, mjed su i gvožđe, svi su pokvareni.
29 Izgorješe mjehovi, oganj sažeže olovo, uzalud se pretapa, jer se zla ne mogu odlučiti.